Dear visitors,

In front of us is a new season of gathering salt in Ston and this year we organized a lot of surprises for you. The beginning of the gathering salt is anticipated in the middle of July to September 2011. Every day we get out salt from one pool. One pool produces 30 to 100t salt and everything is done by manual work. We work every day except Sunday.

For gather we insured suitably clothes, hats, t-shirts, and pants. The beginning of the gathering starts every morning at six o clock. The break is from 9 to 9.30h with lunch and refreshing beverages and after the break we continue the work in the pool. The gathering can be finish by 11h but it can last till 12. It all depends about the person who gathers salt. After the gathering the workers get refreshing beverages. In free time there are a lot of activities valley ball on the salt, swimming in Ston, Prapratno , Broce and Mali Ston. Free accommodation for all workers is in private rooms of Solana Ston.

The food and beverages are organized in the famous restaurant Vila Koruna in Mali Ston (every day we offer different food). The workers have free tickets for Summer Ston for concerts, theatre … For longer staying then 15 days we organized a trip to shell parks in Mali Ston bay and a trip to vineyard Miloš where they can taste vine Stagnum.

At the end every worker gets a package gift of salt what they gathered.

The impression of the last Summer Camp in Ston in the cooperation with Matica Hrvatska you can find on the internet page

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

The other informations you can get on tel 020 754 027

You can send your request on tel/fax 020 754 134 or e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

We wish you a pleasant holiday on the sea with attraction work – gathering salt.

With kind regards,

Svetan Pejić
Manager Salt Ston

Poštovani posjetitelji!

Pred nama je nova sezona berbe soli u Stonu te smo za Vas i ovu godinu pripremili nova iznenađenja o organiziranoj berbi soli u Stonu. Početak berbe je predviđen sredinom mjeseca Srpnja i traje do Rujna 2011. Svaki dan se vadi po jedan bazen soli. Iz jednog bazena izvadi se 30-100 tona soli i sve se radi ručno. Radi se svaki dan osim nedjelje. Za berbu je osigurana prikladna odjeća , reklamne kape, majice i hlaće. Početak berbe počimlje svako jutro u 6 sati.

Odmor je od 9 do 9.30 h uz marendu i osvježavajuća pića. Nastavak rada do završetka vađenja soli iz bazena. Završetak berbe može biti u 11h a može trajati do 12h sve zavisi o ozbiljnosti sudionika berbe. Iza berbe također za sve sudionike dijeli se osvježavajuća pića. Nakon toga slijede slobodne aktivnosti odbojka na soli, kupanje u Stonu , Brocama , Praparatnom ili Malom Stonu. Besplatni smještaj svih sudionika je u prostorima Solane Ston.

Prehrana i piće je osigurano u najpoznatijem Restoranu Vila Koruna u Malom Stonu uz poznate stonske delicije te za svaki dan različita jela. Svi sudionici imaju besplatne ulaznice za Večeri Stonskog ljeta i to za koncerte , klapske pjesme ili kazališne predstave.

Za boravak duži od petnaest dana predviđen je izlet i posjeta Parkovima školjaka u Malostonskom zaljevu te posjeta Vinariji Miloš s kušnjama vina Stagnum najboljeg vina i vinara ovog podneblja. Svi sudionici berbe soli dobit će na odlasku poklon paket čuvene stonske soli koje su svojim trudom ubrali.

Dojmove o prošlim Summer Camp-ovima u Stonu u suradnji sa Hrvatskom maticom iseljenika možete naći na Internet stranicama:

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

Sve ostale informacije možete dobiti na tel 020 754 027
Prijave poslati na tel/fax 020 754 134 ili na e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

Neka Vam bude ugodan odmor na moru uz atraktivan rad – berbu soli.

Srdačno Vaš,

Svetan Pejić
Direktor Solane Ston d.d. Ston

    LA RACCOLTA DEL SALE / SUMMER CAMP 2011
                 STON (STAGNO) - CROAZIA

Gentili visitatori,

Una nuova stagione di raccolta del sale a Ston (Stagno) ci aspetta e pertanto, anche quest'anno vi abbiamo preparato le nuove sorprese in quanto alla raccolta organizzata del sale. L'inizio della raccolta e previsto per la meta del mese di luglio e dura fino al settembre del 2011. Ogni giorno si estrarra un bacino di sale. Da un bacino e possibile estrarre 30-100 tonnellate di sale - tutto a mano. Si lavora ogni giorno eccetto la domenica. Vi saranno assicurati: l’indumento adeguato per il lavoro, cappelli promozionali, camice e pantaloni. La raccolta inizia ogni mattina alle ore 6.

La pausa, dalle 9 alle 9.30, include la merenda e bibite fresche. Il lavoro continua fino alla terminazione dell’estrazione del sale dal bacino. L’estrazione puo finire alle ore 11 oppure puo prolungarsi fino alle ore 12 – tutto dipende dalla serieta dei partecipanti. Terminata la raccolta, a tutti i partecipanti saranno distribuite le bibite fresche. Seguono le attivita libere, il pallavolo sul sale, la possibilita di fare il bagno a Stagno, Broce, Prapratno oppure a Stagno Piccolo.

Vitto e bibite sono assicurati presso il Ristorante piu famoso della zona - Villa Koruna a Stagno Piccolo che offre le rinomate delizie di Ston e ogni giorno un menu vario. Tutti i partecipanti hanno l’entrata libera per le Serate di Stonsko ljeto (Estate di Ston), per i concerti, canti dei gruppi corali nonché per gli spettacoli teatrali.

Per quelli che rimangono con noi per piu di quindici giorni, abbiamo organizzato la gita e la visita al Parco dei crostacei nella Baia di Stagno Piccolo e la visita alla vinaria Miloš con la possibilita di assaggiare il vino Stagnum – il miglior vino dal miglior vinaio della zona. Il giorno della loro partenza tutti i partecipanti della raccolta del sale riceveranno un pacco regalo con il famoso sale di Stagno che hanno raccolto con mani proprie.

Le impressioni sui precedenti campeggi estivi a Ston in collaborazione con la Fondazione per i Croati all’Estero potete trovare nelle nostre pagine web:

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

Per tutte le altre informazioni chiamateci al numero +385 (0) 20 754 027
Potete inviare le vostre iscrizioni al numero di tel/fax +385 (0) 20 754 134 oppure al nostro indirizzo e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

Vi auguriamo buone vacanze al mare con lavoro attivo – la raccolta del sale.

Cordialmente,

Svetan Pejić
Direttore della Salina di Ston d.d. Ston

U gospodarskom životu Grada i dubrovačke Općine a kasnije Republike proizvodnja, promet i trgovina soli imala je izuzetno važno mjesto. Svoj prosperitet Republika je, dobrim dijelom, temeljila na proizvodnji i trgovini ovim važnim artiklom u ishrani ljudi. Sol je bila posebna važna za područja koja su svoje privređivanje i egzistenciju zasnivala na uzgoju stoke.

Nije nimalo neobično da su " odredbe o soli " našle mjesta u starom Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Tako se Članak VIII Druge knjige Statuta odnosi na prisegu službenika koji nabavljaju sol za Općinu, dok se članak IX odnosi na prisegu službenika koji prodaju općinsku sol. U knjizi VI Statuta nalazimo dva članka koji se odnosi na sol. To su članak XVI koji donosi odredbe o soli, a članak XVII odnosi se na zabranu prodaje soli u Dubrovniku. Knjiga VIII, kao dodatak starom Statutu, ima dva članka o ovom pitanju. Članak XLVII govori o " općinskoj soli " a članak XLVIII zabranjuje izvoz soli u " zabranjena " mjesta i područja.

U nerednom periodu, posebice u 15 i 16. stoljeću državni organi Republike (državna vijeća) donosili su mnoštvo propisa o soli-proizvodnji, prometu, izvozu, uvozu, obustavi izvoza, cjenama, državnim službenicima... Spomenićemo na ovom mjestu samo neke uredbe. Tako je npr. 20. ožujka 1360. donešen propis kada se ne smije prodavati sol iz Stona u "zabranjenim" mjestima. Uredbu o officijalima i drugim pitanjima o "Stonskoj solani", pod nazivom " Ordo super salinis Stagni", donijelo je Veliko vijeće 17. ožujka 1427. godine. Nešto kasnije (29. sječnja 1434.) donijet je propis o ribarenju na prostorima "Stonskih solila". Takvih ili sličnih uredbi bilo je u velikom broju tokom cijelog perioda postojanja Republike.

Proizvodnja i promet soli naročito njena prodaja u zaleđu Republike, postali su osobito aktualni i za državnu blagajnu izuzetno značajni nakon što je Republika u svoj državni teritorij, putem kupnje, uključila poluotok Pelješac sa Stonom i njegovim solilima. "Stonska solana" postala je i ostala stalnom brigom Republike i njenih organa sve do utrnuća Republike l808. godine.

Sol je postala isključivo državni monopol. On se učvršćivao sve većom brigom državnih organa o proizvodnji u " Stonskoj solani ". Solana je bila državna, te se Država i trudila da se usavrši, pospješi i uveća proizvodnja. Ta se briga očitovala već u 14. i 15. stoljeću. Tako je npr. 1493. pozvan u Ston jedan " magister "salinarium" iz Apulije u Itialiji, kao stručnjak koji je trebao poboljšati proizvodnju u " Stonskoj solani "

Zbog važnosti proizvodnje soli Republika je u Stonu ustrojila poseban "Solni ured" ("Officium salis"). U njemu su radili jedan pisar, dvojica officiala (državnih službenika) i protomajstor - stručnjak koji je vodio brigu o solilima i ukupnom procesu proizvodnje. O režimu proizvodnje i prometu solju vodio je brigu i knez Stonske knežije, kancelar i drugi službenici Kancelarije kneza Stonske knežije. Naročitu brgu o tome vodio je dubrovački Senat (Vijeće umoljenih) u kojem su se birali i spomenuti officijali iz redova dubrovačke vlastele. Svake godine slati su u Ston "provizori" (nadzornici) iz Dubrovnika da obiđu stonska " solila" i tamošnji "Solni ured i izvrše kontrolu cjelokupnog stanja proizvodnje i poslovanja.

U vrijeme kampanja prikupljanja i skladištenja soli bilo je angažirano skoro cjelokupno radno sposobno stanovništo iz Stona i njegove okoline, pa i stonskog Primorja. To je bila radna obveza, istina plaćena, čije je izbjegavanje povlačilo kaznene sankcije. Bila je obvezna i uporaba tegleće stoke za prevoz soli iz solnih bazena u "slanicu" (skladište). Sezona rada je trajala od travnja do listopada, a proizvodnja od početka maja do konca rujna. Početak rada određivala je dubrovačka Vlada, a kasnije Vijeće umoljenih. Država je plaćala i u "naturi" dajući obvezno radnom stanovništvu određeni broj modija soli. Ovisilo je to o broju ukućana, ali i broju stoke kojom su raspolagali. Nema pouzdani podataka o broju zaposlenih radnika u "Stonskoj solani". Jedna naredba iz 1381. godine kaže: da se ne dira u 50 radnika ("laboratores") u "Stonskoj solani". Možda je riječ o ukupnom broju radnika za spomenutu godinu.

Proizvodnja u "Stonskoj solani" u 14. stoljeću bila je kombinirana u državnoj režiji ili najčešće pod zakupom od pet godina. Zakupnik je bio obvezan Državi isporučiti određenu količinu soli. Država je putem " premija" stimulirala uvećanje obima proizvodnje. Stimulirani su uposleni, te offcijali, stonski knez, službenici Kancelarije stonskog kneza, a sve s ciljem uvećanja proizvodnje. Prakticiran je i zakup u vidu "napolice", s time što je Država otkupljivala i zakupčevu polovinu, po određenoj cijeni, a na osnovici sklopljenog ugovora. Na kraju se, ipak, prešlo na državnu režiju i tako je ostalo do kraja Republike.

Glavni moto državnih organa Republike je bio: "usavršavati i količinski uvećavati obim proizvodnje soli ". No, obim proizvodnje soli u "Stonskoj solani' varirao je od godine do godine, često i sa primjetnim razlikama. Najintenzivnija proizvodnja u "Stonskoj solani" bila je od sredine 16. do sredine 17. stoljeća.
Najveća količina proizvedene soli bila je 1611. godine u iznosu od 96.642 modija, a 1637.u iznosu od 96.131 modija. Težinska vrijednost modija kao mjre, iznosila je 62,5 kg.

Sol se najviše izvozila na trg Driva u Neretvi ("Forro Narenti"), zatim u Dubrovnik i Slano. Odatle se prodavala i transportirala u unutrašnjost u zaleđu Republike. Najveće iz Stona izvezene količine, u spomenuta tri mjesta, zabilježena su za Dubrovnik 1594. u iznosu od 14.255, u Slano 1583. u iznosu od 1.170 . i . trg Drivu (Neretva) 1577. godine u iznosu od 42.090 modija soli.
U periodu recesije Republika je , početkom 16. stoljeća, pokušala izći iz nje upravo povećanjem proizvodnje, većim izvozom, te tada čini i značajne napore u vidu ulaganja u svrhu unapređenja proizvodnje soli.

Potrebe intenzivne i trajno rastuće trgovine solju u zaleđu Republike, domaća proizvodnja nije bila dovoljna. Zbog toga se sol uvozila u Dubrovnik za domaće, a naročito izvozne potrebe u zaleđu. Kupovala se "paška" sol, direktno iz Paga ili preko Zadra. Pri tome je velike smetnje pričinjavala politika Mletačke Republike. lpak se sol najviše uvozila iz Apulije, posebno iz Barlette, gdje je u 15. stoljeću Dubrovčanin J. Kotruljević bio zakupnik tamošnje solane.
Kupovala se sol i u drugim mjestima Italije - Brindiziju, Mafredoniji, Tarantu... Kupovale se i u grčkim gradovima - Arti i Klarenciji i otoku Krfu, te u albanskim gradovima Draču i Valoni.
Što se tiče trgovine solju Dubrovačka Republika je bila trajno zastupnik održavanja tzv. "starog režima" o prodaji i tržištu. On se sastojao u tome da se sol mogla prodavati jedino u trgu Driva u Neretvi, Sv. Srđu na ušću Bojane i Dubrovniku.

Republika se naročito protivila konkurenciji koja je dolazila iz Kotora, kasnije iz Novom (Herceg Novi), te nekih centara u Neretvi, koje su otvarali i forsirali gospodari tih prostora. Želja je bila Republike zadržati stare odnose, koji su značili privilegij i monopol za nju. S druge strane gospodari prostora u zaleđu željeli su suprotno, a to je značilo vlasalitu emancipaciju u pogledu prometa solju i rušenja davno uspostavljenog dubrovačkog monopola.
Suština i jednog i drugog stava je interes i u krajnjem ishodu materijalna dobit.
Zbog toga su bila na sceni stalna "okapanja" pa i otvoreni oružani sukobi -ratovi, između Republike i njenih susjeda u zaleđu - bosanskih kraljeva, te oblasnih velmoža Hranića, kasnije i Kosača, ali i drugih moćnika.

Prilike su se promijenile kada je novi susjed Republike postala Turska carevina. Novi režim u pogledu prometa i trgovine solju Dubrovačka Republika uspostavila je sa Turskom 1485. godine. Sve promjene na toj relaciji imale su odraza na satanje i obim proizvodnje u "Stonskoj solani".
Po spomenutom režimu "turska" se sol prodavala na trgu u Novom. Tek kada bi se prodala i nedostajala "turska" sol, prodavala bi se dubrovačka. Sol se još mogla prodavati u Dubrovniku, Slanom i Kleku. Naravno i na starom trgu Driva ili turskoj Gabeli. Pozicije na ovom trgu, posebice u pogledu soli, oduvijek su još u srednjem vijeku bile izuzetno značajne. U pitanju je bila trgovina i zadovoljavanje potreba za solju na prostorima u zaleđu i mnogo šire. Tako je bilo i u periodu "turskog" susjedstva. Republika je u jednom momentu premjeslila trg solju u Klek, ali ga je 1490. ponovo vratila na trg u Neeretvi - Drivi (Gabeli). Tako je ostalo sve do 1673. kada je svoj trg Republika premjestila u blizinu Malog Stona, gdje bila izradila novu solanu 1581. godine.

I u periodu "turskog" susjedstva Mletačka Republika je pravila brojne smetnje u trgovinu solju. Posebno je sprečavala Dubrovniku njenu kupnju u područjima koje je ona kontrolirala. Ometala je i plijenila dubrovačke brodove natovarene solju. Pri tome je nudila vlastitu sol po dirigiranim cijenama. Činila je i konkurenciju prodajući svoju sol na trgu u Makarskoj i Kotoru.
Treba još spomenuti i " kontrabandu" u prometu i trgovinu solju, koja nije mogla mimoići ni "Stonsku solanu" niti Dubrovačku Republiku, unatoč postojanju brojnih uredbi i prakticiranju strogih sankcija.

"Stonska solana" ima svoju razvojnu putanju i povijesnu nit i nakon pada Republike 1808. godine. Riječ je o kratkotrajnom periodu francuske uprave, te austrijskom razdoblju do 1918., periodu između dva svjetska rata (1918-1941), pa tako sve do ovih naših dana.