Dear visitors,

In front of us is a new season of gathering salt in Ston and this year we organized a lot of surprises for you. The beginning of the gathering salt is anticipated in the middle of July to September 2012. Every day we get out salt from one pool. One pool produces 30 to 100t salt and everything is done by manual work. We work every day except Sunday.

For gather we insured suitably clothes, hats, t-shirts, and pants. The beginning of the gathering starts every morning at six o clock. The break is from 9 to 9.30h with lunch and refreshing beverages and after the break we continue the work in the pool. The gathering can be finish by 11h but it can last till 12. It all depends about the person who gathers salt. After the gathering the workers get refreshing beverages. In free time there are a lot of activities valley ball on the salt, swimming in Ston, Prapratno , Broce and Mali Ston. Free accommodation for all workers is in private rooms of Solana Ston.

The food and beverages are organized in the famous restaurant Vila Koruna in Mali Ston (every day we offer different food). The workers have free tickets for Summer Ston for concerts, theatre … For longer staying then 15 days we organized a trip to shell parks in Mali Ston bay and a trip to vineyard Miloš where they can taste vine Stagnum.

At the end every worker gets a package gift of salt what they gathered.

The impression of the last Summer Camp in Ston in the cooperation with Matica Hrvatska you can find on the internet page

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

The other informations you can get on tel 020 754 027

You can send your request on tel/fax 020 754 134 or e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

We wish you a pleasant holiday on the sea with attraction work – gathering salt.

With kind regards,

Svetan Pejiæ
Manager Salt Ston

Poštovani posjetitelji!

Pred nama je nova sezona berbe soli u Stonu te smo za Vas i ovu godinu pripremili nova iznenaðenja o organiziranoj berbi soli u Stonu. Poèetak berbe je predviðen sredinom mjeseca Srpnja i traje do Rujna 2012. Svaki dan se vadi po jedan bazen soli. Iz jednog bazena izvadi se 30-100 tona soli i sve se radi ruèno. Radi se svaki dan osim nedjelje. Za berbu je osigurana prikladna odjeæa , reklamne kape, majice i hlače. Početak berbe počimlje svako jutro u 6 sati.

Odmor je od 9 do 9.30 h uz marendu i osvježavajuća pića. Nastavak rada do završetka vaðenja soli iz bazena. Završetak berbe može biti u 11h a može trajati do 12h sve zavisi o ozbiljnosti sudionika berbe. Iza berbe također za sve sudionike dijeli se osvježavajuæa pića. Nakon toga slijede slobodne aktivnosti odbojka na soli, kupanje u Stonu , Brocama , Praparatnom ili Malom Stonu. Besplatni smještaj svih sudionika je u prostorima Solane Ston.

Prehrana i piće je osigurano u najpoznatijem Restoranu Vila Koruna u Malom Stonu uz poznate stonske delicije te za svaki dan različita jela. Svi sudionici imaju besplatne ulaznice za Večeri Stonskog ljeta i to za koncerte , klapske pjesme ili kazališne predstave.

Za boravak duži od petnaest dana predviðen je izlet i posjeta Parkovima školjaka u Malostonskom zaljevu te posjeta Vinariji Miloš s kušnjama vina Stagnum najboljeg vina i vinara ovog podneblja. Svi sudionici berbe soli dobit će na odlasku poklon paket čuvene stonske soli koje su svojim trudom ubrali.

Dojmove o prošlim Summer Camp-ovima u Stonu u suradnji sa Hrvatskom maticom iseljenika možete naći na Internet stranicama:

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

Sve ostale informacije možete dobiti na tel 020 754 027
Prijave poslati na tel/fax 020 754 134 ili na e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

Neka Vam bude ugodan odmor na moru uz atraktivan rad – berbu soli.

Srdačno Vaš,

Svetan Pejić
Direktor Solane Ston d.d. Ston

    LA RACCOLTA DEL SALE / SUMMER CAMP 2012
                 STON (STAGNO) - CROAZIA

Gentili visitatori,

Una nuova stagione di raccolta del sale a Ston (Stagno) ci aspetta e pertanto, anche quest'anno vi abbiamo preparato le nuove sorprese in quanto alla raccolta organizzata del sale. L'inizio della raccolta e previsto per la meta del mese di luglio e dura fino al settembre del 2012. Ogni giorno si estrarra un bacino di sale. Da un bacino e possibile estrarre 30-100 tonnellate di sale - tutto a mano. Si lavora ogni giorno eccetto la domenica. Vi saranno assicurati: l’indumento adeguato per il lavoro, cappelli promozionali, camice e pantaloni. La raccolta inizia ogni mattina alle ore 6.

La pausa, dalle 9 alle 9.30, include la merenda e bibite fresche. Il lavoro continua fino alla terminazione dell’estrazione del sale dal bacino. L’estrazione puo finire alle ore 11 oppure puo prolungarsi fino alle ore 12 – tutto dipende dalla serieta dei partecipanti. Terminata la raccolta, a tutti i partecipanti saranno distribuite le bibite fresche. Seguono le attivita libere, il pallavolo sul sale, la possibilita di fare il bagno a Stagno, Broce, Prapratno oppure a Stagno Piccolo.

Vitto e bibite sono assicurati presso il Ristorante piu famoso della zona - Villa Koruna a Stagno Piccolo che offre le rinomate delizie di Ston e ogni giorno un menu vario. Tutti i partecipanti hanno l’entrata libera per le Serate di Stonsko ljeto (Estate di Ston), per i concerti, canti dei gruppi corali nonché per gli spettacoli teatrali.

Per quelli che rimangono con noi per piu di quindici giorni, abbiamo organizzato la gita e la visita al Parco dei crostacei nella Baia di Stagno Piccolo e la visita alla vinaria Miloš con la possibilita di assaggiare il vino Stagnum – il miglior vino dal miglior vinaio della zona. Il giorno della loro partenza tutti i partecipanti della raccolta del sale riceveranno un pacco regalo con il famoso sale di Stagno che hanno raccolto con mani proprie.

Le impressioni sui precedenti campeggi estivi a Ston in collaborazione con la Fondazione per i Croati all’Estero potete trovare nelle nostre pagine web:

http://www.matis.hr/
http://tasko.blog.hr/arhiva-2004-07.html
http://www.ston.hr/solana0.asp

http://badge.facebook.com/badge/1466145082.233.707860998.png
http://hr-hr.facebook.com/people/Solana-Ston/1466145082

Per tutte le altre informazioni chiamateci al numero +385 (0) 20 754 027
Potete inviare le vostre iscrizioni al numero di tel/fax +385 (0) 20 754 134 oppure al nostro indirizzo e-mail: solana-ston@du.t-com.hr

Vi auguriamo buone vacanze al mare con lavoro attivo – la raccolta del sale.

Cordialmente,

Svetan Pejiæ
Direttore della Salina di Ston d.d. Ston

U gospodarskom životu Grada i dubrovačke Općine a kasnije Republike proizvodnja, promet i trgovina soli imala je izuzetno važno mjesto. Svoj prosperitet Republika je, dobrim dijelom, temeljila na proizvodnji i trgovini ovim važnim artiklom u ishrani ljudi. Sol je bila posebna važna za područja koja su svoje privreðivanje i egzistenciju zasnivala na uzgoju stoke.

Nije nimalo neobièno da su " odredbe o soli " našle mjesta u starom Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Tako se Èlanak VIII Druge knjige Statuta odnosi na prisegu slu�benika koji nabavljaju sol za Opæinu, dok se èlanak IX odnosi na prisegu slu�benika koji prodaju opæinsku sol. U knjizi VI Statuta nalazimo dva èlanka koji se odnosi na sol. To su èlanak XVI koji donosi odredbe o soli, a èlanak XVII odnosi se na zabranu prodaje soli u Dubrovniku. Knjiga VIII, kao dodatak starom Statutu, ima dva èlanka o ovom pitanju. Èlanak XLVII govori o " opæinskoj soli " a èlanak XLVIII zabranjuje izvoz soli u " zabranjena " mjesta i podruèja.

U nerednom periodu, posebice u 15 i 16. stoljeæu dr�avni organi Republike (dr�avna vijeæa) donosili su mnoštvo propisa o soli-proizvodnji, prometu, izvozu, uvozu, obustavi izvoza, cjenama, dr�avnim slu�benicima... Spomeniæemo na ovom mjestu samo neke uredbe. Tako je npr. 20. o�ujka 1360. donešen propis kada se ne smije prodavati sol iz Stona u "zabranjenim" mjestima. Uredbu o officijalima i drugim pitanjima o "Stonskoj solani", pod nazivom " Ordo super salinis Stagni", donijelo je Veliko vijeæe 17. o�ujka 1427. godine. Nešto kasnije (29. sjeènja 1434.) donijet je propis o ribarenju na prostorima "Stonskih solila". Takvih ili sliènih uredbi bilo je u velikom broju tokom cijelog perioda postojanja Republike.

Proizvodnja i promet soli naroèito njena prodaja u zaleðu Republike, postali su osobito aktualni i za dr�avnu blagajnu izuzetno znaèajni nakon što je Republika u svoj dr�avni teritorij, putem kupnje, ukljuèila poluotok Pelješac sa Stonom i njegovim solilima. "Stonska solana" postala je i ostala stalnom brigom Republike i njenih organa sve do utrnuæa Republike l808. godine.

Sol je postala iskljuèivo dr�avni monopol. On se uèvršæivao sve veæom brigom dr�avnih organa o proizvodnji u " Stonskoj solani ". Solana je bila dr�avna, te se Dr�ava i trudila da se usavrši, pospješi i uveæa proizvodnja. Ta se briga oèitovala veæ u 14. i 15. stoljeæu. Tako je npr. 1493. pozvan u Ston jedan " magister "salinarium" iz Apulije u Itialiji, kao struènjak koji je trebao poboljšati proizvodnju u " Stonskoj solani "

Zbog va�nosti proizvodnje soli Republika je u Stonu ustrojila poseban "Solni ured" ("Officium salis"). U njemu su radili jedan pisar, dvojica officiala (dr�avnih slu�benika) i protomajstor - struènjak koji je vodio brigu o solilima i ukupnom procesu proizvodnje. O re�imu proizvodnje i prometu solju vodio je brigu i knez Stonske kne�ije, kancelar i drugi slu�benici Kancelarije kneza Stonske kne�ije. Naroèitu brgu o tome vodio je dubrovaèki Senat (Vijeæe umoljenih) u kojem su se birali i spomenuti officijali iz redova dubrovaèke vlastele. Svake godine slati su u Ston "provizori" (nadzornici) iz Dubrovnika da obiðu stonska " solila" i tamošnji "Solni ured i izvrše kontrolu cjelokupnog stanja proizvodnje i poslovanja.

U vrijeme kampanja prikupljanja i skladištenja soli bilo je anga�irano skoro cjelokupno radno sposobno stanovništo iz Stona i njegove okoline, pa i stonskog Primorja. To je bila radna obveza, istina plaæena, èije je izbjegavanje povlaèilo kaznene sankcije. Bila je obvezna i uporaba tegleæe stoke za prevoz soli iz solnih bazena u "slanicu" (skladište). Sezona rada je trajala od travnja do listopada, a proizvodnja od poèetka maja do konca rujna. Poèetak rada odreðivala je dubrovaèka Vlada, a kasnije Vijeæe umoljenih. Dr�ava je plaæala i u "naturi" dajuæi obvezno radnom stanovništvu odreðeni broj modija soli. Ovisilo je to o broju ukuæana, ali i broju stoke kojom su raspolagali. Nema pouzdani podataka o broju zaposlenih radnika u "Stonskoj solani". Jedna naredba iz 1381. godine ka�e: da se ne dira u 50 radnika ("laboratores") u "Stonskoj solani". Mo�da je rijeè o ukupnom broju radnika za spomenutu godinu.

Proizvodnja u "Stonskoj solani" u 14. stoljeæu bila je kombinirana u dr�avnoj re�iji ili najèešæe pod zakupom od pet godina. Zakupnik je bio obvezan Dr�avi isporuèiti odreðenu kolièinu soli. Dr�ava je putem " premija" stimulirala uveæanje obima proizvodnje. Stimulirani su uposleni, te offcijali, stonski knez, slu�benici Kancelarije stonskog kneza, a sve s ciljem uveæanja proizvodnje. Prakticiran je i zakup u vidu "napolice", s time što je Dr�ava otkupljivala i zakupèevu polovinu, po odreðenoj cijeni, a na osnovici sklopljenog ugovora. Na kraju se, ipak, prešlo na dr�avnu re�iju i tako je ostalo do kraja Republike.

Glavni moto dr�avnih organa Republike je bio: "usavršavati i kolièinski uveæavati obim proizvodnje soli ". No, obim proizvodnje soli u "Stonskoj solani' varirao je od godine do godine, èesto i sa primjetnim razlikama. Najintenzivnija proizvodnja u "Stonskoj solani" bila je od sredine 16. do sredine 17. stoljeæa.
Najveæa kolièina proizvedene soli bila je 1611. godine u iznosu od 96.642 modija, a 1637.u iznosu od 96.131 modija. Te�inska vrijednost modija kao mjre, iznosila je 62,5 kg.

Sol se najviše izvozila na trg Driva u Neretvi ("Forro Narenti"), zatim u Dubrovnik i Slano. Odatle se prodavala i transportirala u unutrašnjost u zaleðu Republike. Najveæe iz Stona izvezene kolièine, u spomenuta tri mjesta, zabilje�ena su za Dubrovnik 1594. u iznosu od 14.255, u Slano 1583. u iznosu od 1.170 . i . trg Drivu (Neretva) 1577. godine u iznosu od 42.090 modija soli.
U periodu recesije Republika je , poèetkom 16. stoljeæa, pokušala izæi iz nje upravo poveæanjem proizvodnje, veæim izvozom, te tada èini i znaèajne napore u vidu ulaganja u svrhu unapreðenja proizvodnje soli.

Potrebe intenzivne i trajno rastuæe trgovine solju u zaleðu Republike, domaæa proizvodnja nije bila dovoljna. Zbog toga se sol uvozila u Dubrovnik za domaæe, a naroèito izvozne potrebe u zaleðu. Kupovala se "paška" sol, direktno iz Paga ili preko Zadra. Pri tome je velike smetnje prièinjavala politika Mletaèke Republike. lpak se sol najviše uvozila iz Apulije, posebno iz Barlette, gdje je u 15. stoljeæu Dubrovèanin J. Kotruljeviæ bio zakupnik tamošnje solane.
Kupovala se sol i u drugim mjestima Italije - Brindiziju, Mafredoniji, Tarantu... Kupovale se i u grèkim gradovima - Arti i Klarenciji i otoku Krfu, te u albanskim gradovima Draèu i Valoni.
Što se tièe trgovine solju Dubrovaèka Republika je bila trajno zastupnik odr�avanja tzv. "starog re�ima" o prodaji i tr�ištu. On se sastojao u tome da se sol mogla prodavati jedino u trgu Driva u Neretvi, Sv. Srðu na ušæu Bojane i Dubrovniku.

Republika se naroèito protivila konkurenciji koja je dolazila iz Kotora, kasnije iz Novom (Herceg Novi), te nekih centara u Neretvi, koje su otvarali i forsirali gospodari tih prostora. �elja je bila Republike zadr�ati stare odnose, koji su znaèili privilegij i monopol za nju. S druge strane gospodari prostora u zaleðu �eljeli su suprotno, a to je znaèilo vlasalitu emancipaciju u pogledu prometa solju i rušenja davno uspostavljenog dubrovaèkog monopola.
Suština i jednog i drugog stava je interes i u krajnjem ishodu materijalna dobit.
Zbog toga su bila na sceni stalna "okapanja" pa i otvoreni oru�ani sukobi -ratovi, izmeðu Republike i njenih susjeda u zaleðu - bosanskih kraljeva, te oblasnih velmo�a Hraniæa, kasnije i Kosaèa, ali i drugih moænika.

Prilike su se promijenile kada je novi susjed Republike postala Turska carevina. Novi re�im u pogledu prometa i trgovine solju Dubrovaèka Republika uspostavila je sa Turskom 1485. godine. Sve promjene na toj relaciji imale su odraza na satanje i obim proizvodnje u "Stonskoj solani".
Po spomenutom re�imu "turska" se sol prodavala na trgu u Novom. Tek kada bi se prodala i nedostajala "turska" sol, prodavala bi se dubrovaèka. Sol se još mogla prodavati u Dubrovniku, Slanom i Kleku. Naravno i na starom trgu Driva ili turskoj Gabeli. Pozicije na ovom trgu, posebice u pogledu soli, oduvijek su još u srednjem vijeku bile izuzetno znaèajne. U pitanju je bila trgovina i zadovoljavanje potreba za solju na prostorima u zaleðu i mnogo šire. Tako je bilo i u periodu "turskog" susjedstva. Republika je u jednom momentu premjeslila trg solju u Klek, ali ga je 1490. ponovo vratila na trg u Neeretvi - Drivi (Gabeli). Tako je ostalo sve do 1673. kada je svoj trg Republika premjestila u blizinu Malog Stona, gdje bila izradila novu solanu 1581. godine.

I u periodu "turskog" susjedstva Mletaèka Republika je pravila brojne smetnje u trgovinu solju. Posebno je spreèavala Dubrovniku njenu kupnju u podruèjima koje je ona kontrolirala. Ometala je i plijenila dubrovaèke brodove natovarene solju. Pri tome je nudila vlastitu sol po dirigiranim cijenama. Èinila je i konkurenciju prodajuæi svoju sol na trgu u Makarskoj i Kotoru.
Treba još spomenuti i " kontrabandu" u prometu i trgovinu solju, koja nije mogla mimoiæi ni "Stonsku solanu" niti Dubrovaèku Republiku, unatoè postojanju brojnih uredbi i prakticiranju strogih sankcija.

"Stonska solana" ima svoju razvojnu putanju i povijesnu nit i nakon pada Republike 1808. godine. Rijeè je o kratkotrajnom periodu francuske uprave, te austrijskom razdoblju do 1918., periodu izmeðu dva svjetska rata (1918-1941), pa tako sve do ovih naših dana.